Ove se godine ponovno organizira tradicionalni

literarni ekonatječaj koji je prošle godine nakratko

bio prekinut zbog proslave 50. obljetnice škole.

 

Za one koji ne znaju: haiku-pjesništvo japanskoga je podrijetla, klasični je oblik peterac / sedmerac / peterac, ali može imati do 21 sloga, nema naslov, nema jezičnih ukrasa, nema rime, ali ima istine i događajnosti; uvijek je na neki način povezano s godišnjim dobom i prirodom.

Najveći je haiku-majstor Matsuo Basho iz 17. stoljeća (bio je učitelj, filozof i samuraj), u Hrvatskoj su stožerni haiku-pjesnici Dubravko Ivančan i Vladimir Devide, koji je bio akademik i matematičar, i oženjen Japankom.

U našoj školi već se dugi niz godina organizira haiku-natječaj u sklopu ekoaktivnosti u nastavi hrvatskoga jezika pod vodstvom prof. Sanje Miloloža, i mi smo to prošli kad smo bili petašići.

Donosimo vam haiku-pjesme u kategoriji 5. a razreda koje konkuriraju za razrednu nagradu, a također ulaze i u veliki školski haiku natječaj u kojemu sudjeluju učenici iz svih triju petih razreda.

S naslovne vas fotografije gleda naš suradnik Stribor koji se odšetao iz školske knjižnice s Kosjenkom na ramenu jer ga je privuklo lijepo zeleno proljeće u našem školskom dvorištu. Naravno da će nadgledati kako će preostali petaši (5. b i 5. c) na otvorenom zapisivati svoje bilješke koje će kasnije u razredu pretočiti u svoje haiku-pjesme.

 

A sada, pročitajte odabrane stihove koji će se natjecati u razrednom (za 5. a kod prof. Ivanke Herak) i školskom haiku-natječaju.

 

Hladnoću srca
Otopi toplo
Sunce.
Vita Stojić, 5. A

Zelena maslina
sunča se i čeka
studeni.
Tonka Robić, 5. A

Usplahirene vode
Putuju kroz
Plač neba.
Tonka Robić, 5. A

Zlaćano sunce
Prosipa po granama
Jutarnji sjaj proljeća.
Josipa Jurić, 5. A

Dašak vjetra
Uključio sunce
I probudio proljeće.
Josipa Jurić, 5. A

Zelena mahovina
Zagrlila je
Zeleno stablo.
Nikola Zelić, 5. A

Cvijeće.
Stavlja leptire
Kao kopče.
Vanja Topalović, 5. A

 

Tina Mimica, 7. a, foto: Sanja Miloloža