Mladi matematičari OŠ Jure Kaštelana posjetili su PMF

na Otvorenom danu matematike i u Lovu na blag

igrali zanimljivu igru s rombotićima, ali i otkrivali 

tajne japanskoga množenja i egipatskih brojki.

 

 

PMF je kratica za Prirodoslovno-matematički fakultet. Otvoreni dan PMF-a bio je 13. travnja, onaj isti petak trinaesti kad su našu školu posjetile dvije ministrice i mnogo novinara. Nas matematičare put je ipak odveo u Bijeničku cestu 30 gdje je smješten PMF.

Na PMF-u se nalaze odjeli za biologiju, geografiju, matematiku, fiziku, geofiziku, geologiju, kemiju…

 

Mi smo, naravno, završili na matematičkom odjelu.
Foto: Paula Faist Beclin

 

Svaki se odjel posebno predstavio. Na otvorenom danu biološkog odjela organizirana je Noć biologije, fizika je nudila program Fizika danas, dok se već geofizika odlučila za malo drukčije ime: Geofizika uživo. Geografija, geologija i matematika odlučili su se samo za skup riječi Otvoreni dan: Otvoreni dan geografije, Otvoreni dan geologije, Otvoreni dan matematike.

 

A sve je tako zanimljivo…
Foto: Paula Faist Beclin

 

Mladi matematičari iz OŠ Jure Kaštelana s voditeljicom Paulom Faist Beclin posjetili su matematički odjel PMF-a. Bila je jako velika gužva na matematici, ali isplatilo se malo pričekati. Čim smo došli, dočekalo nas je puno aktivnosti koje možemo raditi. Odlučili smo se za Lov na blago (Treasure hunt).

 

Mnoge sobe, mnoge matematičke igre…
Foto: Paula Faist Beclin

 

Ponuđene su nam bile mnoge sobe s različitim zabavnim i poučnim aktivnostima. Sobe u kojima su bili mladi matematičari bile su: Filmoteka, Soba s brojevima, Geometrijska soba, Igraonica, Matematika i mediji, Vremeplov, Kombinatorno-vjerojatnosna soba. U svakoj sobi bismo za točno riješen zadatak dobili 1 ili 2 naljepnice. Nakon cjelodnevnog druženja s matematikom, svatko bi za onoliki broj naljepnica koliko ih je stekao dobio određenu naradu. Nagrade su se dijelile otprilike ovako: za 5 naljepnica kao nagrada se dobije olovka, za 15 naljepnica možemo birati između sunčanih naočala, labela, bomona…, za 18 naljepnica dobije se majica.

 

 

Jaka je veza između matematike i glazbe.
Foto: Paula Faist Beclin

 

 

Svidjela nam se zagonetna igra Rombot Matko želi rombotici Matildi nacrtati srce. U toj priči našla su se dva rombotića, jedan plavi Matko i jedna ružičasta rombotica Matilda. Rombotići se pokreću daljinskim upravljačem. Naš je rombot Matko 29. ožujka 2018. dobio prijateljicu Matildu, kojoj je u znak dobrodošlice odlučio nacrtati srce. Boraveći godinu dana na matematičkom odsjeku, Matko je naučio osnove programiranja pa bi Matildi želio nacrtati srce poput ovoga nacrtanog u programskom jeziku Logo:

 

to srce, clearscreen, setpensize (3 3), setpencolor (255 0 0), forward 720/3.14159, repeat 180 (fd 2 rt 1), left 90, repeat 180 (fd 2 rt 1), forward 720/3.14159, end

 

Budući da se Matko godinu dana družio s budućim nastavnicima matematike i informatike, znao bi on nacrtati srce i u mBlocku ili Scratchu. Vidjevši Matkovu veliku želju da razveseli svoju novu prijateljicu Matildu, matematičari su mu poklonili držač flomastera koji su sami i izradili. Matko se jako razvselio poklonu te je odmah prionuo na posao. Znao je da u jeziku mBlock postoje naredbe pomoću kojih se može kretati u željenom smjeru. Jedva je čekao u ruke dobiti crveni flomaster kojim bi nacrtao srce svojoj novoj prijateljici. Razmislio je koje bi mu naredbe trebale za crtanje srca te je zaključio da bi mu najkorisnije bilo sljedeće:

 

run forward at speed 0, run backward at speed 0, turn right at speed 0, turn left at speed 0, set motor M1 speed 0, set motor M2 speed 0, wait 1 secs, repeat 10.

 

Međutim, kad je pokušao flomasterom nacrtati srce koje je želio pokloniti Matildi, Matko je shvatio da je to znatno teži zadatak nego nacrtati srce na zaslonu računala. Ravnu crtu nije teško povući. Treba uključiti oba motora istom brzinom (doduše, jedan u jednu, a drugi u drugu stranu – no o tome se brine funkcija run forward) i zatim nacrtati polukrug (i to se da riješiti jer će uz različite brzine motora, flomaster opisivati kružnicu). Problem, međutim, nastaje kad se u mjestu treba okrenuti ulijevo za 90 stupnjeva. Ono što je na zaslonu jednostavno (left 90 u Logu, turn 90 degrees u mBlocku odnosno Scratchu), u stvarnom svijetu, kad Matko crta flomasterom po bijeloj ploči, postaje „nemoguća misija“.

Problem je sljedeći: Kako se zaokrenuti za 90 stupnjeva ulijevo a da flomaster ostane na istom mjestu?

Bez podizanja flomastera to sigurno nije moguće. Zato su Matku njegovi prijatelji studenti obećali napraviti mehanizam za podizanje flomastera s podloge, a on treba osmisliti način kako će se premjestiti u željeni položaj. Neki su mladi matematičari probali riješiti Matkov problem crtanja srca flomasterom po bijeloj ploči. Govorili su Matku upute preko daljinskog upravljača. No, mnogi su samo došli dosta blizu rješenja. Bilo je preteško samo tako doći do rješenja. Zato smo ova uputstva koja pišu gore u opisu utipkali na računalo u mBlock sustav i uspjeli. Kao što je i Matko rekao, puno je lakše nacrtati srce na računalu nego na bijeloj ploči s flomasterom.

 

Osim aktivnosti s rombotima/mBotima učili smo i japansko množenje. Ispostavilo se da je nekima lakše japansko nego hrvatsko množenje.

 

 

Ako imate volje i vremena, možete pogledati video na youtubeu koji objašnjava postupak japanskog množenja.

 

Uz sve te zabavne i poučne aktivnosti pozabavili smo se i EGIPATSKIM BROJEVIMA. Ukratko, to su znakovi, a svaki znak označava određeni broj.

 

Egipatski brojevni znakovi.
Foto: Chiara Canosa

Kad naučimo koji znak označava koji broj, postupak ide kao i s arapskim brojkama (da se ne bi pomiješalo s japanskim množenjem).

Sve u svemu, jako zabavno!

Chiara Canosa, 5. b, foto: Paula Faist Beclin