ČOVJEK I AI U NOVINARSKOJ RAVNOTEŽI

12. 02. 2024. | Izdvajamo, Tema broja

Razgovor s Ivanom Erceg Matijašević, doktorandicom

na studiju Mediji i komunikacija na Sveučilištu Sjever

povodom procvata umjetne inteligencije u svakodnevnoj

uporabi 2023. godine, a i teme novog, 7. broja digitalnog

školskog lista Čarobna frula: Mašta i umjetna inteligencija

 


 

Nakon procvata primjene umjetne inteligencije 2023. u svakodnevnoj uporabi, pitamo se o sudbini pravog istraživačkog novinarstva. Vas je to motiviralo i za znanstveni rad. Možete li nam malo približiti tu svoju motivaciju?  

Upravo tehnološki razvoj, naročito pojava alata umjetne inteligencije temeljito mijenjaju polje informacijsko-komunikacijskih znanosti, a novinarstvo je grana unutar ovog znanstvenog polja koju će tehnološke inovacije značajno oblikovati. Moje je razmišljanje  da demokratsko društvo treba etično i istraživačko novinarstvo, a ne samo kreativne varijacije (klikabilnog) teksta, ili još gore, neistinitoga sadržaja koji će generirati algoritmi umjetne inteligencije podilazeći ljudskim predrasudama. Tema mog znanstvenog rada je Umjetna inteligencija u uredničkom procesu i uredničkoj autonomiji: primjena i promjena. U znanstvenome istraživanju želim pronaći odgovore na pitanja, poput ovih: Kako će izgledati redakcije u budućnosti? Hoće li umjetna inteligencija (poput, npr. aplikacija ChatGPT-ja) u redakcijama osloboditi novinare zadataka pisanja svakodnevnih izvještaja i vijesti, dajući im više vremena za istraživanje, složenije i inspirativne priče, eksplanatorno novinarstvo (explanatory journalism)…? Kako će redakcije provjeravati vjerodostojnost vijesti koje proizvede umjetna inteligencija? Tko će imati autorska prava na tako proizveden medijski sadržaj? Kako zakonski regulirati „robotsko novinarstvo“?

 

U znanstvenome istraživanju želim pronaći odgovore

na pitanja, poput ovih: Kako će izgledati redakcije u

budućnosti? Hoće li umjetna inteligencija (poput, npr.

aplikacija ChatGPT-ja) u redakcijama osloboditi novinare

zadataka pisanja svakodnevnih izvještaja i vijesti, dajući im

više vremena za istraživanje, složenije i inspirativne priče,

eksplanatorno novinarstvo (explanatory journalism)…?

Kako  će redakcije provjeravati vjerodostojnost vijesti koje

proizvede  umjetna inteligencija? Tko će imati autorska prava

na tako proizveden medijski sadržaj?

Kako zakonski regulirati „robotsko novinarstvo“?

 

Kakvo je vaše stajalište o umjetnoj inteligenciji?

Umjetna inteligencija (AI) predstavlja skup tehnologija koje omogućuju računalima izvršavanje zadatka koji inače zahtijevaju ljudsku inteligenciju. Neki od ključnih elemenata AI-ja uključuju strojno učenje, obradu prirodnog jezika i analizu podataka. Moje je stajalište o umjetnoj inteligenciji  da predstavlja snažan alat koji, uz pravilno korištenje, može unaprijediti učinkovitost i inovacije u različitim sektorima, uključujući novinarstvo, odnose s javnošću…zapravo cjelokupno područje komunikacija. Važno je pritom voditi računa o etičkim aspektima, transparentnosti te očuvanju ljudske kreativnosti i odgovornosti.

Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u današnjem novinarstvu, s obzirom na tehnološke promjene i napredak?

Umjetna inteligencija postaje sveprisutna u novinarstvu, s mnogim redakcijama koje se koriste tom tehnologijom kako bi poboljšale učinkovitost i prilagodile se suvremenim zahtjevima. Istraživanja pokazuju da je primjena AI-ja u novinarstvu dobila zamah od 2013. godine, kada su velike novinske agencije poput Associated Press, France Press i Reuters počele automatizirati proizvodnju vijesti uz pomoć AI algoritama. 

 

“Taj spoj tehnologije i ljudskog doprinosa pomaže u stvaranju relevantnih, točnih i pravovremenih vijesti u suvremenom medijskom okruženju. Vidim, dakle, umjetnu inteligenciju kao moćan alat koji može unaprijediti novinarstvo”, tvrdi Ivana Erceg Matijašević.
Fotokolaž: E. Matijašević i S. Miloloža

 

Što to konkretno znači? 

Mnogo toga. Umjetna inteligencija u novinarstvu obuhvaća različite aspekte, uključujući automatizaciju procesa proizvodnje narativa, analizu podataka za generiranje informiranih članaka te korištenje algoritama za oblikovanje vijesti. Ta tehnologija omogućuje bržu proizvodnju vijesti, rješavanje izazova vezanih uz veliki volumen informacija te povećanje učinkovitosti redakcija. Važno je naglasiti da upotreba AI-a u novinarstvu ne bi trebala značiti zamjenu ljudskog novinarstva, već njegovu nadogradnju. Umjetna inteligencija pruža analitičke i organizacijske prednosti, ali ljudska kreativnost, kontekstualno razumijevanje i etičke odluke ostaju ključni elementi novinarskog procesa. Taj spoj tehnologije i ljudskog doprinosa pomaže u stvaranju relevantnih, točnih i pravovremenih vijesti u suvremenom medijskom okruženju. Vidim, dakle, umjetnu inteligenciju kao moćan alat koji može unaprijediti novinarstvo. Tehnološki napredak otvara vrata novim načinima istraživanja i prikazivanja vijesti, omogućujući nam da brže i učinkovitije informiramo javnost. Naravno, važno je da koristimo ovu tehnologiju odgovorno kako bismo izbjegli potencijalne negativne posljedice.

Ugrožava li onda umjetna inteligencija posao novinara?

Smatram da umjetna inteligencija može promijeniti način rada novinara, ali da nužno ne ugrožava posao. Automatizacija određenih zadataka može osloboditi novinare da se usredotoče na dublje istraživanje i kreativni aspekt novinarstva. Ipak, važno je biti svjestan izazova i raditi na održavanju ravnoteže između tehnologije i ljudskog doprinosa. Ravnoteža između tehnologije i ljudske uloge ključna je za budućnost novinarstva. Tehnologija može ubrzati procese, pružiti analitičke alate i automatizirati rutinske zadatke, no važno je da novinari zadrže kreativnost, etičko razumijevanje i sposobnost donošenja subjektivnih odluka. Edukacija novinara o tehnologiji, poticanje inovacija i prilagodba novinarskih praksi ključni su koraci prema uspješnoj integraciji tehnologije.

Važno je naglasiti da upotreba AI-a u novinarstvu ne bi

trebala značiti zamjenu ljudskog novinarstva, već njegovu

nadogradnju. Umjetna inteligencija pruža analitičke i

organizacijske prednosti, ali ljudska kreativnost, kontekstualno

razumijevanje i etičke odluke ostaju ključni elementi

novinarskog  procesa. Taj spoj tehnologije i ljudskog doprinosa

pomaže u stvaranju relevantnih, točnih i pravovremenih

vijesti u suvremenom medijskom okruženju.

 

Mogu li mediji funkcionirati bez ljudi?

Mislim da tehnologija može pridonijeti učinkovitosti medija, ali ljudska uloga je nezamjenjiva. Novinarstvo nije samo prenošenje informacija, već i oblikovanje priča, interpretacija događaja i povezivanje s publikom na emocionalnoj razini. Automatizacija može podržati, ali ne zamijeniti tu kreativnu i ljudsku dimenziju novinarstva. Ključna ljudska uloga u oblikovanju priča, postavljanju konteksta i interpretaciji događaja pridonosi dubini i raznolikosti novinarskog izvještavanja. Umjetna inteligencija može podržati, ali će ljudska kreativnost i razumijevanje ostati nezamjenjivi u stvaranju relevantnih i značajnih vijesti.

Ima li po vama umjetna inteligencija više pozitivnih ili negativnih strana, u ovom novinarskom kontekstu? I možete li objasniti pojam gatekeeping?

Primjena umjetne inteligencije u novinarstvu, iako donosi učinkovitost, nosi i izazove. To uključuje gubitak radnih mjesta, rizik od dezinformacija te nedostatak ljudske etičke prosudbe. Važno je premostiti izazove primjene umjetne inteligencije u novinarstvu kroz usklađivanje tehnoloških napretka s jasnim etičkim smjernicama. Zatim kroz ulaganje u edukaciju novinara o odgovornom korištenju AI-a, osiguravajući da ljudski faktor ostane ključan u donošenju novinarskih odluka. Također, važno je uspostaviti dijalog između stručnjaka, novinara i javnosti kako bi se postigao balans između dobrobiti tehnologije i očuvanja novinarskih vrijednosti. Uvođenje digitalne i medijske pismenosti u obrazovne kurikulume dodatno bi podržalo razumijevanje AI-a i njegova utjecaja na novinarstvo. Za demokratsko društvo, očuvanje novinarskog integriteta i ključne uloge tzv. “gatekeepera” od iznimne je važnosti. “Gatekeeping” se odnosi na proces odabira i filtriranja informacija od javnog interesa, čime novinari igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja. Očuvanje te uloge pomaže u sprječavanju širenja dezinformacija, čuva novinarsku odgovornost i doprinosi održavanju demokratskih vrijednosti.

Gala Matijašević, 8. b, tekst i foto

Sve objave iz rubrike Povratak na naslovnicu

NAJNOVIJE

Medijski kutak

Školska himna

Strahomatika (Film)

Kaštelanci državni prvaci u badmintonu

E-knjige

Matoševim tragom

S. Miloloža, M. Jašek et al., Matoševim tragom kreacije, KROACIJE

S. Miloloža, M. Jašek et al.,

 


Prelistaj sve E-knjige


Medijski retrovizor

Pjesma živom pjesniku

Svijet Kaštelanaca

Borna čestita 50. rođendan škole

Pozdrav osmaši

Posebni suradnici

Lucijan i Oka