Ana Despot, diplomirana animatorica, anglistica i galicistica,

autorica je kratkog animiranog filma prema prvoj bajci Ivane

Brlić-Mažuranić iz zbirke Priče iz davnine koji je predstavila u

Matici hrvatskoj povodom 150. rođendana slavne književnice.

Riječ je o Šumi Striborovoj na malo drukčiji, moderniji način.

 

 

ZAGREB, 23. listopada 2024. U Matici hrvatskoj obilježeno je 150 godina rođenja Ivane Brlić-Mažuranić filmom Šuma Striborova autorice i redateljice Ane Despot uz okrugli stol o životu i djelu Ivane Brlić-Mažuranić.

Ana Despot kći je Anje Šovagović Despot i Dragana Despota. Završila je francuski jezik, engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a nakon toga i Likovnu akademiju, gdje je diplomirala animirani film i nove medije. Anin diplomski rad zapravo je bio film Šuma Striborova o kojem se govorilo.

Publika je većinom sjajno reagirala na Anin diplomski film iako je bilo i razočaranih reakcija zbog iznevjerenih očekivanja. Jedna profesorica očito nije bila zadovoljna Aninim odmicanjem od originala, no književnica Sanja Polak, koja je bila u publici, iznijela je protuargumente i pohvalila hrabrost i autoričin moderan pristup. Sama autorica istaknula je da je to film PREMA priči, što je naznačeno i zagradama s isprikom (Oprosti, Ivana!). U crtićima je glazba iznimno važna, a glazba koju je skladao Darko Hajsek točno je ono što je Ana htjela u svom filmu. Zato je skladatelju čestitala na izvrsnoj suradnji zahvalna što je uložio svoj trud i napor kako bi njezin film bio još bolji. Za vrijeme okruglog stola autorica je izdvojila nekoliko zanimljivosti o procesu nastanka svog rada. Stvaranje filma započela je prvo ilustracijama, odnosno prvo je crtala crteže, a tek onda je pisala tekst. Na hrvatskom jeziku, a onda i na engleskom. Originalni tekst Šume Striborove bio je predug za njezin film od sedam i pol minuta, pa joj je on zapravo poslužio samo kao inspiracija. Tekst filma izgovarao je njezin otac, a zanimljivo je da je u vezanim stihovima: sve se rimuje, i izgovoreni hrvatski tekst i engleski titlovi. Filmski kritičar Boško Picula pohvalio je mladu autoricu spomenuvši ulogu zagrebačke škole crtanoga filma čije je tragove prepoznao u njezinu radu. Također je izrazio nadu da Ana ustraje u svojoj ideji da još koje djelo Ivane Brlić-Mažuranić unese u svoje crtiće.

 

 

Kada pogledate film, shvatit ćete da se zaista dosta razlikuje od originalne priče i baš je zbog te različitosti Anin film poseban i drukčiji. 

 

RAZGOVOR S ANOM DESPOT

Što je bilo tako zanimljivo u priči Šuma Striborova da Vas je potaknulo da napravite crtić?

Uvijek je to stvar onoga što tko voli. Ja, evo, općenito jako volim bajke i misteriozna bića, čarolije i čak ove neke malo mračnije stvari i hrvatsku i slavensku mitologiju općenito. Tako da mi se čini da je Šuma Striborova puna toga svega i da ima tako lijepih i plodnih elemenata koji se mogu iskoristiti za animirani film.

Da, baš smo napeto pratili svih sedam i pol minuta. Što mislite, koliko ste svojim filmom motivirali djecu da čitaju Ivanine priče?

Nadam se da sam ih dosta motivirala. Za mlađu dob je možda malo strašan, ali za ove koji su stariji, koji već idu u školu, mislim da je to za njih prikladno i da će ih zaintrigirati da pročitaju i cijeli njezin opus.

Koji su Vam planovi za dalje?

Napravit ću slikovnicu od svoje interpretacije Šume Striborove. Također radim novi film o jednoj legendi na hrvatskom otoku Braču, tako da su opet neke legende i bajke u pitanju, a nakon toga bih jednog dana napravila sve Priče iz davnine u obliku crtića.

Biste li možda htjeli napraviti priču ili film na nekom drugom jeziku, npr. na francuskom?

Pa francuski sam čak i studirala i diplomirala tako da to uopće nije loša ideja, samo što moj tata ne može engleski i francuski tako dobro sinkronizirati, morat ću onda pronaći nekog drugog pripovjedača.

Kad ste to spomenuli, kako vam je bilo naređivati tati? Znamo da ste cjelovita autorica i on je ovdje morao slušati Vas. 

Ha, tako je. Ne bih tu suradnju i iskustvo mijenjala ni za što na svijetu. Kad s najbližom osobom radiš ono što voliš, stvaraš, dobivaš novu vrijednost i još si u emocionalnom plusu. Sad mi je malo i krivo što nije dobar na francuskom i engleskom kao na hrvatskom pa ona spomenuta ideja nije baš provediva. Mislim, ima mnogo izvrsnih glasova i glumaca, ali nijedan nema tatin glas. Bez njega nije to to.

Mnogi pronalaze motivaciju u vlastitim obiteljima. Očito je to i kod Vas tako? 

Da, da, naravno! Obitelj mi je oduvijek velika podrška zato što su moji mama i tata isto umjetnici, doduše dramski, ali svaka umjetnost je umjetnost i oni dobro razumiju potrebu za izražavanjem i za kreativnošću. Tako da se zapravo baš zbog njih i uspijevam toliko baviti onim što mi je neprocjenjivo.

 

OKRUGLI STOL

Na okruglom stolu sudjelovali su Ana Despot – autorica i redateljica filma, Darko Hajsek – skladatelj, Dragan Despot – dramski umjetnik i otac Ane Despot, Boško Picula – filmski kritičar i sveučilišni profesor, naša profesorica hrvatskog jezika Sanja Miloloža – prof. izv. savjetnica, urednica dvaju mrežna zbornika koje je posvetila Ivani Brlić-Mažuranić, Berislav Majhut – sveučilišni profesor i Vesna Muhoberac – prof. izv. savjetnica, voditeljica Matičina Odjela za kazalište i film. 

 

 

Za OŠ Jure Kaštelana važno je da je profesorica Sanja Miloloža iz uloge urednice i autorice dobila prigodu predstaviti dva mrežna zbornika posvećena Ivani Brlić-Mažuranić ISKRICE MAŠTE i ODJECI IVANINI i spot Vrtlog (Potjeh) grupe Liliems koju je osnovala s glazbenikom i profesorom Markom Jašekom u sjećanje na Ivu Miloložu. Prvi Ivanin zbornik nastao je izdavačkom suradnjom OŠ Jure Kaštelana, Društva profesora hrvatskoga jezika i ŠPUD-a Zagreb.

Svi sudionici ove kultrunoumjetničke večeri dostojanstveno su, kreativno, emotivno i stručno obilježili veliki jubilej Ivane Brlić-Mažuranić.

Katarina Šaravanja, 6. a, foto: David Doroda, 6. a