Rebus je jedna od najzabavnijih mozgalica na svijetu jer spaja dvije super stvari: crtanje i tajne šifre. Zamisli da umjesto običnih rečenica poruke pišeš sličicama, slovima i malim znakovima – upravo to radi rebus!

Što je zapravo rebus?

Rebus je slikovna zagonetka u kojoj iza niza slika, slova ili brojeva stoji skrivena riječ, pojam ili čak cijela rečenica. Tvoj zadatak je prepoznati što je na slikama, pročitati njihove nazive naglas i složiti konačno rješenje.

Kako postati majstor u rješavanju?

Rješavanje rebusa ima nekoliko jednostavnih pravila:

• Prepoznaj sliku: Imenuj predmet na slici, no pazi to možda nije prva riječ koja ti padne na pamet (npr treba se sjetiti da je URA druga riječ za SAT ili da za AUTOBUS možemo reći i kraće; BUS) Osim toga, ponekad treba biti precizan, npr ako je više predmeta na slici, znači da je riječ u množini (primjer iz naslovnog rebusa: prva slika = URE, a ne URA niti SATOVI)

• Pazi na zareze (apostrofe):

  • Zarez ispred slike znači da moraš obrisati prvo slovo te riječi (npr. zarez + slika KOSA => OSA).

  • Dva zareza iza slike znače da brišeš zadnja dva slova (npr. slika MORE + dva zareza => MO).

• Dodatna i prekrižena slova
  • Slovo može biti dodano ispred ili iza slike kako bi tvorilo novi pojam (npr. slova G ispred slike NOJ => GNOJ)
  • Ako je slovo prekriženo iznad neke slike, to znači da da se ne čita (npr prekriženo R iznad slike BORER => BOE)
  • Znak jednakosti između dva slova iznad neke slike, znači da se sva prva slova mijenjaju drugim (npr A=E iznad slike PARA => PERE)

• Spoji sve u cjelinu: Poveži sve dobivene dijelove u jednu smislenu riječ, vlastito ime, pojam ili čak rečenicu!

Pređimo s riječi na djela!

1.Rebus: Zagrebačka TV ličnost

2. Rebus: Najveće australsko blago

3. Rebus: Viseći vrtovi

4. Rebus: Agramerov dom

5. Rebus: Najveći sisavac

Zanimljivosti iz svijeta rebusa

• Riječ potječe iz latinskog jezika: Dolazi od latinskog izraza non verbis, sed rebus, što znači „ne riječima, nego stvarima”.

• Koristili su ih stari Egipćani: Hijeroglifi – pismo drevnog Egipta – funkcionirali su na vrlo sličan način kao današnji rebusi, koristeći crteže za zvukove i slogove.

• Plemstvo i heraldika (srednji vijek i renesansa): Europski plemići i biskupi u srednjem vijeku masovno su koristili rebuse u heraldici (grbovima i pečatima) kako bi vizualno prikazali svoja imena, obiteljska gesla ili skrivene poruke (canting arms ili armes parlantes). Primjerice, biskup Walter Lyhart koristio je sliku jelena (hart) koji leži (lying down) kako bi označio svoje prezime.
• Dvorska zabava i „šifrirana” pisma (16. – 18. stoljeće): U renesansnim i baroknim dvorovima (osobito u Francuskoj, Italiji i Engleskoj) pisanje pisama u obliku rebusa (hieroglyphic letters ili rebus epistles) postalo je iznimno popularno. Plemstvo ih je koristilo za ljubavna pisma (billets-doux), političku satiru i intelektualne igre. Budući da su zahtijevala poznavanje jezika, dosjetki i vizualnih simbola, takva su pisma bila razumljiva samo pošiljatelju i primatelju iz istog kruga.