Učiti napamet nekad je korisno ili čak neizbježno, kao kod, na primjer, pjesama iz Hrvatskog i Glazbenog ili tablice množenja, ali uglavnom je bolje naučiti gradivo s razumijevanjem

 

Kako bismo doznali što učenici naše škole misle o učenju napamet, je li to dobro ili loše odlučili smo ih intervjuirati. Sljedeća smo pitanja pitali Luku Vebera (3.d), Karla Šaradnju (3.d), Tea Kasovića (3.d), Gorana Viteza (portira), Martina Spasojevića Juršetića (4.d), Miu Roru (4.d), Isabelu Cvitanović (bivši 8.d), Antu Crnjca (domara) i Lenu Ivanković (bivši 8.b).

 

Je li korisno učiti napamet i zašto?

„Da, jer tako bolje naučiš.“ (L.V.)

„Da, jer tako bolje naučiš.“ (K.Š.)

„Da, jer možeš jako puno naučiti.“ (T.K.)

„Ovisi što. Recimo, pjesmice učiš napamet. A sad, na koji način ćeš ih naučiti napamet, to je već razlika. Hajmo reći, muziku i pjesme koje slušaš i koje ti se sviđaju slušaš više puta i jednostavno ti ulaze u uši. E sad, da je to domaća zadaća, to bi već bila malo teža stvar jer moraš neku pjesmu koja ti je zadana i koja ti možda ne leži naučiti napamet.“ (G.V.)

„Da, zato što tako znamo na testovima.“ (M.S.J.)

„Da, jer tako možeš brže riješiti testove pa ti ostane više vremena za pregledati.“ (M.R.)

„Zavisi u kojoj si situaciji. Ako učiš noć prije onda da, ali ako učiš tjedan dana prije onda bolje ne.“ (I.C.)

„Neke stvari da. Neke stvari moraš učit napamet. Kako ćeš znati koja je godina iz povijesti. To, nažalost, moraš naučiti napamet.“ (A.C.)

„Ne mislim da je dobro učiti napamet, ali u nekim slučajevima, na primjer, ako baš nešto ne razumiješ, je u redu. (L.I.)

 

Učiš li ti napamet? Ako da, što?

„Da, tablicu množenja iz matematike.“ (L.V.)

„Da, isto tablicu množenja iz matematike i glazbeni.“ (K.Š)

„Pa, da. Učim matematiku i pjesme iz glazbenog.“ (T.K.)

„Pa godine moraš učiti napamet. To su neki podatci koje moraš doslovno naučiti napamet. Kod njih nema logike. To su matematički brojevi za koje jednostavno moraš znati kad je što bilo. Koje se godine dogodilo to i to? Rodio se netko, umro je netko i tako dalje. Tako da ja mislim da to jednostavno moraš učiti napamet.“ (G.V.)

„Da. Prirodu, hrvatski i matematiku. Iz prirode sada učimo o prošlosti drugih ljudi i drugim stvarima, iz matematike učimo pisano dijeljenje, a iz hrvatskog imenice, glagole i to.“ (M.S.J.)

„Da, isto tako prirodu, matematiku i hrvatski.“ (M.R.)

„Da, povijest i geografiju.“ (I.C.)

„Neke stvari sam učio napamet. Povijest sam morao, ali na kraju, kad naučiš sve te godine, neke ti ostanu, ali kako ćeš to sa razumijevanjem naučiti? Koji je bio razlog početka Prvog svjetskog rata? Sada znam, ali na početku moraš naučiti da je bio 1914. godine.“ (A.C.)

„Da. Matematiku i glazbeni. Glazbeni jer dobijem odmah pitanja, a matematiku ne razumijem baš.“ (L.I.)

 

Koje pjesme znaš napamet?

„Znam onu pjesmu Rim Tim Tagi Dim.“ (L.V.)

„Ne znam baš neke pjesme.“ (K.Š.)

„Znam napamet Grad se beli preko balatina.“ (T.K.)

„Joj, davno je to bilo. Možda Zeko i potočić, ali to je čak i od prije škole. To je čak i za vrtić.“ (G.V.)

„Znam pjesmu Dobro jutro.“ (M.S.J.)

„Znam pjesmu Muhara.“ (M.R.)

„Samo Balaševića, ja sam stara škola.“ (A.C.)

„Znam ih puno, ali što da kažem? Ne znam stvarno.“ (L.I.)

 

Iz dobivenih odgovora možemo zaključiti da učenici nižih razreda misle da je učenje napamet korisno, a učenici viših razreda i školski djelatnici da učenje napamet može biti i dobro i loše, ovisi o čemu se radi. Zahvaljujemo našim sugovornicima na razgovoru, a vama, dragi čitatelji, preporučujemo da samo one nužne stvari učite napamet.

 

Ana Dujić, 8.a, ilustracija: Astra & S. M. prema crtežu I. Milolože