Znate li otkuda potječe mehanička olovka? Tko ju je izumio, tko je zapravo ta inventivna osoba poznata i po konstrukciji prvog hrvatskog zrakoplova? Iznenadili biste se što je sve izumio
Znate li otkuda potječe mehanička olovka? Tko ju je izumio, tko je zapravo ta inventivna osoba poznata i po konstrukciji prvog hrvatskog zrakoplova? Eduard Slavoljub Penkala rođen je 20. travnja 1871. godine u Slovačkome gradu Liptovsky Mikulaš, a preminuo je 5. veljače 1922. godine u Zagrebu. Bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljsko-nizozemskog podrijetla.
Mehanička olovka i konstrukcija zrakoplova priskrbili su Slavoljubu Penkali mjesto među hrvatskim velikanima tehničke kulture. Fotokolaž: SM, foto: Portal hrvatske tehničke baštine
Diplomirao je kemiju na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u Dresdenu 1898. Radio je u kemijskoj industriji u Košicama te se 1900. preselio u Zagreb, gdje je 1904. imenovan kraljevskim tehničkim nadzornikom. Inventivnošću među prvim izumima Eduarda Slavoljuba Penkale bili su termos-boca i rotirajuća četkica za zube. Najpoznatiji izum bila je automatska mehanička olovka, a nešto poslije izumio je i nalivpero s čvrstom tintom. U osamdesetak izuma ubraja se i gramofonska ploča. Ma, iznenadili biste se što je sve izumio (klik gore).
Reklama za Penkaline gramofonske ploče. Foto: Portal hrvatske tehničke baštine
Također, 1908. godine počeo je konstruirati zrakoplov koji je bio posve dovršen 1910. godine. Upoznavši Edmunda Mostara i njegovog brata sklopio je ugovor o osnivanju tvrtke Penkala-Edmund Moster&Co i tvornicu su otvorili 1911. u Branimirovoj ulici. U tvornici je bilo zaposleno čak 800 radnika, penkalu je izvozio u 70 zemalja pa je njegovo poduzeće bilo jedno od najvećih proizvođača pisaćeg pribora u svijetu. Njegov izum pomogao nam je u svakodnevnom životu i modernizirao svijet u doba kada je on živio.
Ako želite provjeriti svoje pravopisno znanje na vježbi koja tematizira Penkalin život i njegovo djelo, posjetite Josipovu jezičnu galeriju i riješite pravopisnu penkalicu o Penkali.
Vita Doroda, 5. b, foto: S. Miloloža i Portal hrvatske tehničke baštine
